Mnogi ljudi barem su jednom osjetili lupanje srca dok ležim u večernjim satima ili neposredno prije spavanja. Taj osjećaj može biti neugodan i izazvati zabrinutost, osobito ako se javlja iznenada ili bez jasnog razloga. Ipak, u velikom broju slučajeva riječ je o prolaznoj pojavi koja ne mora upućivati na ozbiljan zdravstveni problem.
Kada osoba legne, tijelo ulazi u stanje mirovanja. Upravo tada dolazi do izražaja svjesnost vlastitog tijela, uključujući rad srca. Tijekom dana pažnja je usmjerena na obveze i aktivnosti, dok se navečer, u tišini i opuštanju, lakše primijete otkucaji srca. Zbog toga mnogi ljudi imaju osjećaj da im srce kuca jače ili nepravilno, iako je ritam zapravo uredan.
Jedan od najčešćih uzroka je stres. Tijekom dana tijelo akumulira napetost, a kada osoba legne, um se počinje smirivati, ali fiziološki odgovor može i dalje biti aktivan. To može rezultirati ubrzanim pulsom ili osjećajem preskakanja srca. Sličan učinak imaju i anksioznost te emocionalni stres, koji aktiviraju živčani sustav i povećavaju svjesnost otkucaja srca.
Kofein i stimulansi također igraju važnu ulogu. Konzumacija kave, energetskih napitaka ili nikotina u kasnim satima može uzrokovati pojačan rad srca upravo kada osoba pokuša zaspati. Uz to, teži obroci prije spavanja mogu uzrokovati pritisak u području prsnog koša, što dodatno pojačava osjećaj lupanja srca.
Važno je naglasiti da postoje i benigni srčani poremećaji poput ekstrasistola. Riječ je o dodatnim otkucajima srca koji se mogu javiti povremeno i najčešće nisu opasni. Mnogi ljudi ih osjete upravo u mirovanju, kada nema distrakcija.
Ipak, postoje situacije kada ovaj simptom zahtijeva dodatnu pažnju. Ako se lupanje srca javlja često, traje dulje vrijeme ili je praćeno simptomima poput vrtoglavice, nedostatka zraka, boli u prsima ili nesvjestice, potrebno je potražiti liječnički savjet. Takvi simptomi mogu upućivati na poremećaje srčanog ritma ili druge kardiološke probleme.
Kod procjene stanja važnu ulogu imaju dijagnostičke metode poput EKG-a i Holter monitoringa, koji omogućuju praćenje rada srca tijekom duljeg razdoblja. Time se može utvrditi postoji li stvarni poremećaj ritma ili je riječ o subjektivnom osjećaju.
U konačnici, iako lupanje srca dok ležim može izgledati zabrinjavajuće, u većini slučajeva riječ je o bezazlenoj pojavi povezanoj sa stresom, načinom života ili povećanom svjesnošću tijela. Pravodobno informiranje i praćenje simptoma ključni su za razlikovanje bezopasnih situacija od onih koje zahtijevaju stručnu procjenu.
