Kada se dijete požali da ga boli grlo, roditelji često prvo pomisle na prehladu. Međutim, bol pri gutanju može se pojaviti kod različitih infekcija, a način liječenja ovisi o uzročniku. Većina upala grla kod djece uzrokovana je virusima i prolazi uz odmor i simptomatsku terapiju. Manji dio uzrokuju bakterije, među kojima se najčešće spominje streptokok skupine A.
Razlikovanje virusne i bakterijske upale važno je ponajprije zbog adekvatnog liječenja. Antibiotici djeluju na određene bakterije, ali ne djeluju na viruse. Istodobno, simptomi se mogu preklapati, zbog čega roditelji ne bi trebali sami postavljati dijagnozu samo na temelju izgleda grla ili visine temperature.
Što se događa kada se grlo upali?
Sluznica ždrijela i područje krajnika mogu reagirati na prisutnost uzročnika crvenilom, oticanjem i bolovima. Dijete zbog toga osjeća peckanje, grebanje ili bol pri gutanju. Može odbijati hranu i piće, govoriti tiše ili biti razdražljivo.
Upala grla može biti samostalna tegoba, ali se često pojavljuje kao dio šire infekcije dišnih putova. Kada je uzrok virus, mogu istodobno biti zahvaćeni nos, grkljan i drugi dijelovi dišnog sustava. Zato se uz grlobolju često pojavljuju curenje nosa, kašalj i promuklost.
Kod bakterijske infekcije simptomi ponekad ostaju više usmjereni na grlo i krajnike. Ipak, to nije pravilo koje vrijedi u svakom slučaju.
Simptomi koji češće prate virusnu infekciju
Virusna infekcija često počinje postupno. Dijete u početku može biti samo blago umorno ili imati začepljen nos. Tijekom sljedećeg dana pojavljuju se kihanje, curenje nosa, kašalj, promuklost i bol u grlu.
Temperatura može biti normalna, blago povišena ili visoka, ovisno o vrsti virusa i reakciji organizma. Zbog toga sama visina temperature ne može potpuno pouzdano razlikovati virusnu od bakterijske bolesti.
Virusne infekcije mogu biti praćene glavoboljom, bolovima u mišićima, smanjenim apetitom i općom slabošću. Kod mlađe djece simptomi mogu biti manje specifični. Dijete može postati nemirno, češće plakati, slabije spavati i odbijati obroke.
Kašalj, promuklost, curenje nosa i suzenje očiju češće se povezuju s virusnim uzrokom. Ako su ti simptomi jasno izraženi, liječnik može procijeniti da testiranje na streptokok nije potrebno. Odluka ipak ovisi o dobi, kliničkoj slici i drugim okolnostima.
Simptomi zbog kojih liječnik može posumnjati na streptokok
Streptokokna upala grla često počinje naglo. Dijete se može žaliti na snažnu bol pri gutanju, a temperatura može brzo narasti. Krajnici mogu biti izrazito crveni i otečeni, s bjelkastim naslagama ili gnojnim čepovima.
Limfni čvorovi na prednjem dijelu vrata mogu se povećati i postati osjetljivi na dodir. Kašalj i curenje nosa često nisu prisutni ili su manje izraženi nego kod tipične viroze.
Djeca mogu imati i glavobolju, mučninu, povraćanje ili bol u trbuhu. Ti simptomi roditelje ponekad usmjere na probavne tegobe, iako je glavni uzrok infekcija grla. Kod dijela djece može se razviti sitan, hrapav osip te se takvo stanje naziva šarlah.
Ni jedan od navedenih simptoma samostalno ne potvrđuje streptokok. Bijele naslage mogu se pojaviti i kod virusnih infekcija, dok pojedino dijete sa streptokokom ne mora imati sve karakteristične znakove.
Zašto pregled grla nije uvijek dovoljan?
Izgled grla može liječniku dati vrijedne informacije, ali različiti uzročnici mogu stvoriti vrlo sličnu kliničku sliku. Crvenilo, otečeni krajnici i naslage ne otkrivaju uvijek sa sigurnošću radi li se o virusu ili bakteriji.
Zbog toga se, kada postoji opravdana sumnja na streptokok, može napraviti brzi test ili uzeti bris grla. Brzi test daje rezultat u kratkom vremenu, dok se bris šalje na mikrobiološku obradu.
Testiranje pomaže izbjeći dva problema: nepotrebno propisivanje antibiotika kod virusne infekcije i propuštanje potrebne terapije kod potvrđene bakterijske upale. Roditelji zato ne bi trebali zahtijevati antibiotik bez procjene niti koristiti antibiotik koji je ostao od prethodne bolesti.
Detaljan pregled simptoma i preporuka roditelji mogu pronaći u tekstu Upala grla kod djece, u kojem su objašnjeni najčešći uzroci, način liječenja i situacije kada se treba javiti liječniku.
Kako se liječi virusna upala grla?
Kod virusne upale cilj liječenja je ublažiti tegobe dok se organizam bori protiv infekcije. Djetetu je potreban odmor, dovoljno sna i redovan unos tekućine.
Tekućinu je korisno nuditi često u manjim količinama, osobito ako gutanje boli. Djeca mogu lakše prihvatiti vodu, čaj, juhu ili drugi napitak koji im odgovara. Hrana treba biti mekana i jednostavna za gutanje, bez prisiljavanja na velike obroke.
Lijekovi protiv temperature i boli trebaju se davati prema dobi i tjelesnoj težini djeteta te prema uputi liječnika, ljekarnika ili priloženoj uputi za lijek. Ne preporučuje se kombinirati različite pripravke bez stručnog savjeta jer neki mogu sadržavati iste djelatne tvari.
Antibiotik se kod virusne infekcije ne primjenjuje jer neće djelovati na uzročnika. Većina virusnih upala postupno se smiruje, ali dijete treba pratiti kako bi se na vrijeme primijetilo pogoršanje.
Kako se liječi potvrđena bakterijska upala?
Ako liječnik na temelju pregleda i testiranja potvrdi bakterijsku infekciju, može propisati antibiotik. Odabir lijeka, doza i trajanje terapije ovise o dobi, tjelesnoj težini, alergijama i drugim zdravstvenim okolnostima.
Propisanu terapiju potrebno je davati u pravilnim vremenskim razmacima i provesti prema liječničkim uputama. Lijek se ne bi trebao prekidati čim temperatura padne ili se dijete počne osjećati bolje, osim ako liječnik odredi drukčije.
Ako se stanje ne poboljšava u očekivanom vremenu, simptomi se pojačavaju ili se pojave nove tegobe, potrebno je ponovno kontaktirati liječnika. Jednako vrijedi ako dijete povrati lijek, razvije osip ili se posumnja na neželjenu reakciju.
Zašto je racionalna primjena antibiotika važna?
Antibiotici su iznimno važni lijekovi kada postoji bakterijska infekcija koja ih zahtijeva. Međutim, njihova nepotrebna ili nepravilna primjena povećava rizik razvoja bakterijske otpornosti.
Otpornost ne znači da je djetetov organizam postao otporan na lijek, nego da su se bakterije promijenile tako da antibiotik na njih više ne djeluje dovoljno učinkovito. Takve infekcije mogu biti teže liječive i zahtijevati druge lijekove.
Antibiotik se zato ne bi trebao čuvati za sljedeću bolest, dijeliti s drugim članom obitelji niti koristiti bez pregleda. Slični simptomi ne znače nužno da je uzročnik isti.
Koji simptomi zahtijevaju bržu reakciju?
Liječniku se treba javiti ako dijete ima visoku temperaturu koja traje, jaku bol u grlu, izrazito otežano gutanje, znakove dehidracije ili opće stanje koje se pogoršava.
Hitnu procjenu zahtijevaju otežano disanje, uvlačenje prostora između rebara tijekom disanja, plavkasta boja usnica, nemogućnost gutanja vlastite sline, slinjenje koje prije nije bilo prisutno, izrazita pospanost ili teško razbuđivanje.
Roditelji trebaju potražiti pomoć i kada ih djetetov izgled ili ponašanje zabrinjava, čak i ako ne mogu točno opisati jedan određeni simptom.
Može li se infekcija spriječiti?
Potpuna zaštita nije moguća, ali rizik se može smanjiti redovitim pranjem ruku, izbjegavanjem dijeljenja pribora i boca te provjetravanjem prostora. Djecu treba učiti da ne kašlju i ne kišu u dlan, nego u maramicu ili pregib lakta.
Dijete s temperaturom i izraženim simptomima treba ostati kod kuće. Povratak u kolektiv treba uskladiti s općim stanjem, preporukom liječnika i pravilima vrtića ili škole.
Najvažnije je ne pokušavati postaviti dijagnozu samo prema jednome simptomu. Kombinacija pažljivog roditeljskog praćenja, pravodobnog pregleda i odgovornog korištenja lijekova omogućuje siguran pristup većini upala grla u dječjoj dobi.
Tekst je informativnog karaktera i ne može zamijeniti liječnički pregled, dijagnozu ili individualnu preporuku pedijatra.
