logo_H1
logo_H1



Copyright © 2021 H1 Portal

Copyright © 2021 H1 Portal

Kada ponestane kisika: život s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) vrlo je učestala bolest o kojoj se rijetko govori i piše. U posljednjih je 30 godina udvostručena stopa smrtnosti od KOPB-a. Poražavajuća je to statistika, ali dobra vijest je da ju je moguće smanjiti, s obzirom da se radi o bolesti koju je moguće uspješno liječiti, ukoliko se prepozna na vrijeme.

Detaljniji pregled bolesti

Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti koja uzrokuje otežano izdisanja zraka iz pluća zbog suženja bronha. Najčešći uzrok je dugotrajno izlaganje duhanskom dimu, a prvi znakovi bolesti javljaju se upravo kod muškaraca pušača srednjih godina. Uz duhanski dim, bolest može nastati i uslijed izloženosti štetnim plinovima i česticama te zahvaljujući genetskoj predispoziciji. Važno je napomenuti kako su i pasivni pušaći ugroženi.

Bolest karakteriziraju simptomi poput sviranja u prsima, iskašljavanja, kratkoće daha tj. osjećaj nedostatka zraka. Simptomi postepeno napreduju te u težim stadijima bolesti otežavaju obavljanje čak i najjednostavnijih aktivnosti. U tom slučaju, uz sve veći umor javlja se i gnojni kašalj stoga kvaliteta života bolesnika drastično opada te su česte pojave depresije i anksioznosti.

Kako dijagnosticirati i liječiti KOPB?

Dijagnoza se postavlja na temelju ispitivanja plućne funkcije (spirometrija). Riječ je o jednostavnoj pretrazi koju bi svi pušači trebali napraviti jednom godišnje kako bi se na vrijeme otkrili eventualni poremećaji plućne funkcije. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV 1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Njihov smanjeni omjer ukazuje na smanjenje prohodnosti dišnog sustava. U uznapredovaloj fazi bolesti upotrebljavaju se posebne dijagnostičke metode.

Terapija ne liječi samu bolest već njene simptome na način da ih smanjuje. Cilj terapije je ublažavanje znakova bolesti i prevencija njenog pogoršanja. Prvi korak u terapiji je prestanak pušenja i izbjegavanje izlaganja duhanskom dimu. To je ujedno i prvi korak u prevenciji bolesti. Uz to, oboljelima se savjetuje da obave liječničke konzultacije, da se posvete aktivnijoj tjelovježbi te da promjene prehranu kako bi ona bila što kvalitetnija. U liječenju se koriste i inhalacijski lijekovi kojima je svrha proširiti bronhe i održati ih prohodnima. Kod težih slučajeva kombiniraju se s kortikosteroidima. Od velike je važnosti lijekove uzimati redovito i trajno te poboljšati kvalitetu života kako bi se bolest dovela pod kontrolu i kako bi se omogućilo svakodnevno obavljanje aktivnosti i normalno funkcioniranje.

Povezani članci

Related