logo_H1
logo_H1



Copyright © 2021 H1 Portal

Copyright © 2021 H1 Portal

Kada ponestane kisika: život s kroničnom opstruktivnom plućnom bolesti

Kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB) vrlo je učestala bolest o kojoj se rijetko govori i piše. U posljednjih je 30 godina udvostručena stopa smrtnosti od KOPB-a. Poražavajuća je to statistika, ali dobra vijest je da ju je moguće smanjiti, s obzirom da se radi o bolesti koju je moguće uspješno liječiti, ukoliko se prepozna na vrijeme.

Detaljniji pregled bolesti

Riječ je o kroničnoj upalnoj bolesti koja uzrokuje otežano izdisanja zraka iz pluća zbog suženja bronha. Najčešći uzrok je dugotrajno izlaganje duhanskom dimu, a prvi znakovi bolesti javljaju se upravo kod muškaraca pušača srednjih godina. Uz duhanski dim, bolest može nastati i uslijed izloženosti štetnim plinovima i česticama te zahvaljujući genetskoj predispoziciji. Važno je napomenuti kako su i pasivni pušaći ugroženi.

Bolest karakteriziraju simptomi poput sviranja u prsima, iskašljavanja, kratkoće daha tj. osjećaj nedostatka zraka. Simptomi postepeno napreduju te u težim stadijima bolesti otežavaju obavljanje čak i najjednostavnijih aktivnosti. U tom slučaju, uz sve veći umor javlja se i gnojni kašalj stoga kvaliteta života bolesnika drastično opada te su česte pojave depresije i anksioznosti.

Kako dijagnosticirati i liječiti KOPB?

Dijagnoza se postavlja na temelju ispitivanja plućne funkcije (spirometrija). Riječ je o jednostavnoj pretrazi koju bi svi pušači trebali napraviti jednom godišnje kako bi se na vrijeme otkrili eventualni poremećaji plućne funkcije. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV 1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Njihov smanjeni omjer ukazuje na smanjenje prohodnosti dišnog sustava. U uznapredovaloj fazi bolesti upotrebljavaju se posebne dijagnostičke metode.

Terapija ne liječi samu bolest već njene simptome na način da ih smanjuje. Cilj terapije je ublažavanje znakova bolesti i prevencija njenog pogoršanja. Prvi korak u terapiji je prestanak pušenja i izbjegavanje izlaganja duhanskom dimu. To je ujedno i prvi korak u prevenciji bolesti. Uz to, oboljelima se savjetuje da obave liječničke konzultacije, da se posvete aktivnijoj tjelovježbi te da promjene prehranu kako bi ona bila što kvalitetnija. U liječenju se koriste i inhalacijski lijekovi kojima je svrha proširiti bronhe i održati ih prohodnima. Kod težih slučajeva kombiniraju se s kortikosteroidima. Od velike je važnosti lijekove uzimati redovito i trajno te poboljšati kvalitetu života kako bi se bolest dovela pod kontrolu i kako bi se omogućilo svakodnevno obavljanje aktivnosti i normalno funkcioniranje.

Povezani članci

Related

Što su alergije?

Alergije su prekomjerni imunološki odgovori na inače bezopasne tvari, koje se nazivaju alergeni. To može uključivati ​​različite tvari poput peludi, prašine, hrane, životinjske dlake ili uboda insekata. Za većinu ljudi, ove tvari su neškodljive, ali za one koji su...

read more

Anksioznost

Anksioznost je stanje koje se očituje osjećajem tjeskobe, napetosti, panike ili straha. Može se javiti u očekivanju opasnosti, trajati nakon prolaska opasnosti ili se pak pojaviti bez jasne opasnosti.  Što je i kako možemo prepoznati anksioznost, pročitajte u nastavku...

read more